MAJČINSKA MIROVINA KAO DEMOGRAFSKA MJERA IZAZIVA OPET PODJELE


S 1. siječnjem prošle godine Hrvatska je počela primjenjivati mjeru isplate takozvane majčinske mirovine. Majke (ili roditelj, posvajatelj koji se brinuo o djetetu prvih šest mjeseci njegova života) koje su od spomenutog datuma (1.01.2019. godine) kretale u mirovinu staž im je za svako rođeno dijete povećan za šest mjeseci, što apsolutno podržavamo. U prvoj godini primjene 10.189 novih umirovljenika steklo je pravo na ovo povećanje staža. Jasno, najčešće se radi o majkama pa otud i mjera majčinska mirovina.

Dakle, ova mjera primjenjuje se na one koji su u mirovinu krenuli od 1.01.2019.godine. Radi se o majkama koje su djecu već rodile prije većeg broja godina te je za zaključiti da mjera ne bi bila čisto demografska. Iz navedenoga nije razumljivo kako to da „kažnjavamo“ sve one majke koje su u mirovinu otišle do 31.12.2018. godine. Na majke koje su u mirovinu otišle do 31.12.2018. godine ova se odredba ne primjenjuje. Uveli smo mjeru koja zapravo diskriminira jednu ženu nasuprot druge, jer i jedna i druga imaju već odraslu djecu.

Mirovine muškaraca umirovljenika, unatoč ovoj mjeri, i dalje su veće od ženskih. Razloga je više …poput veće plaće muškarcima od žena za isti posao koji obavljaju, postojanje tzv. staklenog stropa (žene su najčešće zamjenice a ne šefovi..), žene češće rade u slabije plaćenim djelatnostima ali je presudna i duljina trajanja radnog vijeka koja bi se tek s 2030. mogla izjednačiti.

Kada u kontekst navedenog povučemo pitanje obiteljskih mirovina situacija postaje još znatno kompleksnija. Hoće li ženama partnericama premninulih supružnika koje na izboru imaju mogućnost zadržati svoju mirovinu s „majčinskim dijelom“ (za one koje imaju sreću da su u mirovinu otišle iza 1.1.2019. godine, ili one koje tu sreću nemaju), ili prihvatiti 70% mirovine pokojnih supružnika. Kada i hoćemo li doći u sustav kada supružnik može zadržati svoju i dobiti dio mirovine preminulih supružnika za koju se desetljećima uplaćivalo u mirovinski fond? Koliko naša država uzme kada jedan supružnik premine od zarađene mirovine? Danas smrću supruga, žene koje ostaju najčešće uzimaju suprugovu jer ne je žalost ženska mirovina uvijek niža. Tada najčešće padaju u zonu siromaštva, jer gotovo jednake troškove moraju pokrivati s jednom za 30% umanjenom mirovinom. Znamo li ovo riješiti pravednijim modelom ili nećemo?

Način izračuna majčinske mirovine je također zanimljiv. Za sada, kod pokretanja postupka za umirovljenje, dodatni radni staž se ne uračunava. Uračunava se s danom kada majka stekne uvjete za mirovinu te joj se staž pripisuje. Ovo bi također mogao postati problem ukoliko zakonodavac izmjeni pravila o načinu izračuna dodatka. Stava smo kako bi se još za vrijeme radnog vijeka ovaj period trebao tretirati kao radni staž.

U demografskom smislu teško je raspravljati koliko su mladi svjesni ove mjere. Radno aktivni, mlađi ljudi na žalost danas najčešće niti ne razmišljaju da će mirovina jednoga dana stići i što je još poraznije poučeni iskustvom svojih roditelja čije su mirovine ispod granice siromaštva danas na „buduće mirovine “ ne računaju. Toliko su demografski motivirani da je još uvijek pametnije pinklec na rame …

Predsjednica Foruma žena HSU

Davorka Vukadin Tabaković, dipl.iur