„Mala zemlja za veliki odmor“ i „Mala zemlja velike socijalne nepravde“


20. veljače obilježavamo Svjetski dan socijalne pravde. Unutar velikog broja međunarodnih i svjetskih dana, među kojima ima i onih poput Svjetskog dana jaja, Svjetskog dana palačinki ili Svjetskog dana zagrljaja svoje je mjesto našao i Svjetski dan socijalne pravde. Opća skupština Ujedinjenih naroda Rezolucijom donesenom 2007. godine utemeljila je Svjetski dan socijalne pravde koji se od tada obilježava svake godine 20. veljače. A i Hrvatska je sudjelovala u obilježavanju. Evo samo nekih akcija:

 

  • Sindikati su u srijedu, u povodu Svjetskog dana socijalne pravde, ustvrdili da u Hrvatskoj nema jednakih mogućnosti za ostvarenje dostojanstvenog života tijekom radnoga vijeka i u starosti, pa su zatražili povrat zakonskog rješenja o odlasku u mirovinu sa 65 godina
  • Povodom Svjetskog dana socijalne pravde volonteri udruge Srma jučer su proveli humanitarnu akciju, u kojoj su prikupljali artikle za Socijalnu samoposlugu grada Sinja.
  • VALPOVO Svjetski dan socijalne pravde danas su obilježile žene za pomoć u kući dijeleći odjeću svojim korisnicima i podsjećajući ih da se zajedno bore protiv siromaštva i svakog oblika nepravde.
  • Pučka pravobraniteljica Lora Vidović upozorila je u ponedjeljak, u povodu Svjetskog dana socijalne pravde, da socijalna pravda u Hrvatskoj ostaje tek želja, a ne postignuće jer svaka peta osoba živi u riziku od siromaštva, dok više od 180 tisuća umirovljenika prima mirovinu manju od tisuću kuna, prenosi Hina.
  • U pučkoj kuhinji grah sa rebarcima obilježio svjetsku pravednost.

 

Podaci iz 2017. godine pokazuju kako stopa rizika od siromaštva iznosi 20 posto, osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti je 26,4 posto, osoba u teškoj materijalnoj deprivaciji (teškoj oskudici) je 10,3 posto, 43,9 posto osoba živi u kućanstvima koja teško i vrlo teško spajaju kraj s krajem, dok samo 0,5 posto ljudi lako spaja kraj sa krajem. Više od 5 posto zaposlenih je siromašno. Minimalna plaća „koketira“ sa linijom siromaštva. Prosječna plaća nije dostatna za dostojan život baš kao ni prosječna mirovina. Plaću ispod prosječne prima više od 60 posto zaposlenih. Iznos medijalne plaće kreće se oko 5.100,00 kuna, što znači da je čak pola plaća (nešto više od 700.000) manje od toga iznosa. Zadnje izmjene u sustavu poreza na dohodak išle su na ruku onima s najvećim plaćama. Oslikavaju li ovi podaci zemlju socijalne pravde?

Hrvatska je u usporedbi s drugim državama EU-a po kvaliteti života pri samom dnu. Europske cijene, a osjetno niže plaće i mirovine svrstavaju hrvatske građane na najdonji dio ljestvice kupovne moći u EU-u.

Hrvatska jednostavno nije zemlja dobra za život većine. Godišnje ju napušta gotovo 2 posto stanovništva. Odlaze u bolji život, u druge zemlje. Odlaze mladi pretežito visokoobrazovani, ali odlaze i oni sa strukovnim i nižim obrazovanjem kao i stariji. Najvećim dijelom odlaze zbog premalih plaća i nesigurnih, nestalnih oblika rada iz čega proizlazi loša kvaliteta njihovog života. Mladi nemaju uvjete za zasnivanje obitelji, rađanje djece, većinom su kreditno nesposobni, skučenih uvjeta za napredovanje, jednostavno, na tugu i žalost, ne vide perspektivu za sebe i svoju obitelj u vlastitoj zemlji, u zemlji u kojoj su ponikli, obrazovali se, pripremali za život. Očito sve više za život negdje drugdje.

Sretan nam dan svjetske pravednosti!

21.2.2019.god.                                                                    Odbor za socijalnu  politiku GO HSU Grada Zagreba