MEĐUNARODNI DAN STARIJIH OSOBA 1.LISTOPAD 2019.


 

111Ovaj je dan utemeljen radi podizanja svijesti o pitanjima koja se tiču starijih osoba poput doprinosa starijih osoba društvu, ali i procesa starenja. Ovogodišnjim se Međunarodnim danom starijih osoba obilježava 71. godišnjica Opće deklaracije o ljudskim pravima i ističe posvećenost promicanju cjelovitih ljudskih prava i temeljnih sloboda starijih osoba.

Procjene demografskih kretanja pokazuju da se do 2030. godine na svijetu očekuje populacija od 1,4 milijardi osoba u dobi iznad 60 godina. Već se doseljavanje ljudi širom svijeta u gradove događa rekordnom brzinom; očekuje se da će do 2030. godine 6 od 10 ljudi živjeti u urbanim područjima svijeta. U skladu s fenomenom urbanizacije, broj starijih osoba najbrže raste u urbanim područjima zemalja u razvoju. Kombinirani učinak oba fenomena znači da se broj osoba starijih od 60 godina u gradovima može do 2050. godine povećati na više od 900 milijuna. Tada bi starije osobe činile četvrtinu ukupnog gradskog stanovništva u zemljama u razvoju. Ovi demografski trendovi starijim osobama stvaraju veće mogućnosti za poboljšanje kvalitete njihova života.

Visoko razvijeni gradovi pružaju veće mogućnosti stvaranja prihoda i obrazovnih mogućnosti. Stambene i urbane karakteristike su  sigurnija okruženja za starije osobe, uključujući i mogućnosti boljeg prilagođavanja starijim osobama (engl. age-friendly) u javnim objektima poput pristupačnog, pouzdanog, sigurnog i fizički dostupnog prijevoza kao jednog od važnijih načina da starije osobe samostalno sudjeluju i uključuju se u društvo.

Prema popisu stanovništva 2011. godine, Republika Hrvatska je te godine imala 758.633 stanovnika u dobi 65 i više godina, s udjelom starijih osoba od 17,7 posto u ukupnoj populaciji. Prema podacima o umrlima Državnog zavoda za statistiku, 2017. godine je umrlo 44.301 (2016. 42.425) osoba u dobi 65 i više godina, a stopa smrtnosti za ovu dob je iznosila 54,14/1.000  (u 2016. 52,36/1.000). U dobnoj skupini od 65 i više godina najviše ljudi umire od cirkulacijskih bolesti, sa stopom 25,86/1.000 (25,67/1.000 u 2016.g.). Na drugom mjestu uzroka smrti su novotvorine sa stopom od 12,50/1.000 (13,05/1.000 u 2016.), zatim bolesti dišnog sustava 3,54/1.000 (2,72/1.000 u 2016.), endokrine bolesti i bolesti prehrane i metabolizma 2,64/1.000 (2,14/1.000 u 2016.) te bolesti probavnog sustava 1,95/1.000 (1,79/1.000 u 2016.). U osoba od 65 i više godina je 2017. godine zabilježeno 1.579  nasilnih smrti  (stopa od 1,93/1.000). Najveći broj ih je uzrokovan padovima (643 osobe; stopa 0,79/1.000) i drugim vanjskim uzrocima slučajnih ozljeda (482 osobe; stopa 0,59/1.000). Čak 2,8 % svih vanjskih uzroka smrti osoba u dobi od 65 i više godine u 2017. godini je posljedica namjernog samoozljeđivanja (228 osoba, stopa 0,28/1,000).

Razumijevanje demografskih kretanja je preduvjet stvaranja mogućnosti održivog razvoja, a poznavanje dinamike starije populacije svakako predstavlja glavni preduvjet oblikovanja razvojnih izazova s kojima se svijet suočava u 21. stoljeću.

naši članovi će obilježiti ovaj dan u druženju sa umirovljenicima građaima našeg grada, na Trgu Bana Jelačića i po Gerontološkim centrima u svim gradski, četvrtima. Ugodan dan i sretno svim umirovljenicima

 

Zagreb, 1. listopada 2019.                                                  Anita Sedić,

u ime Odbora za socijalnu politiku