MIROVINA – KRUH NAŠ SVAGDAŠNJI TEMA JE JUČERAŠNJE TRIBINE GO HSU GČ MAKSIMIR POVODOM OBILJEŽAVANJA MEĐUNARODNOG DANA SOCIJALNE PRAVEDNOSTI


Socijalna pravednost pojam je koji obuhvaća mnoga područja svakodnevnog života. Tribina s današnjom temom MIROVINA – kruh naš svagašnji jedno je od područja koje se na žalost već dugi niz godina mogu svrstati pod problem socijalne ne/pravdenosti, uvodno je zaključila Anita Sedić, predsjednica GO HSU GČ Maksimir.

Moderator Tribine Goran Zadražil nastavio je, osvrnuvši se na međunarodni praznik kojeg obilježavamo činjenicom kako velikoj većini umirovljenika mirovina nije dovoljna za pristojan život, dakle ne ovaj na granici siromaštva. Svaki treći građanin stariji od 65 godina je siromašan. 630.000 tj. 55% umirovljenika u RH ima mirovine niže od 2000 kn. Stopa siromaštva u RH je oko 19% već godinama. Po tome smo zemlja s iznadprosječnom stopom rizika siromaštva u EU. U pripremi je novi Zakon o mirovinskom osiguranju a još nismo riješili niti stare nagomilane probleme. Dug umirovljenicima koji su otišli u mirovinu poslije 1999. godine, usaglašavanje s EU po pitanju nasljeđivanja mirovina bračnog druga (u EU oko 50%), pitanje dvostrukog oporezivanja stranih mirovina, neka su od pitanja koja bi tribina trebala otvoriti.Tematikom obiteljskih mirovina već se duže vrijeme bavi mr.sc. gdin. Nikola Đurić dipl.ing.

Mr.sc. Nikola Đurić, dipl.ing, član Predsjedništva GO HSU Grada Zagreba s prezentacijom/kalkulacijom nastavio je s raspršenošću korisnika mirovina po novčanim razredima te njihovim pripadnim prosjecima. Korištenjem tih podataka napravio je simulaciju kako bi se neke promjene i inovacije manifestirale u količini potrebnih sredstava, odnosno koliko neka promjena više opterećuje mirovinski fond i kolika je realna mogućnost njene primjene ugradnjom u mirovinski sustav.Prijedlog se temelji na stavu kako obiteljska mirovina nije zamjenska, već dodatak vlastitoj mirovini u, po prijelogu Đurića, 50%-tnom iznosu od mirovine umrlog bračnog/vanbračnog partnera.

Predsjednik Hrelja osvrnuo se na predloženu kalkulaciju uvodno s pitanjem želimo li u kategoriju niskih mirovina trpati i sve one koji nisu uplaćivali u Fond ili će se problem njihovih niskih mirovina rješavati mjerama socijalne politike? U kategoriji spomenutih najnižih mirovina nalaze se u oko 60.000 umirovljenika za 3, 4 ili 5 godina staža koji primaju mirovinu u Hrvatskoj a istovremeno primaju mirovine iz inozemstva. Prosječna inozemna mirovina iznosi 300,00 eura. Tek 2015.g. HSU je uspostavito sustav razmjene podataka s inozemstvom kako bismo dobili podatke o umirovljenicima koji primaju inozemne mirovine te o njihovim visinama. 94.000 mirovina mi plaćamo u inozemstvo a čiji je prosjek 700,00 kn. Tu su također i poljoprivredne mirovine. Načini stjecanja istih i duljina isplate govori u prilog činjenici da su tu sami poljoprivrednici profitirali (korištenje mirovine npr. 30 godina u iznosima od oko 500,00 kn).

2007. g. HSU se izborio za povećanje naniže mirovine i smanjio penalizaciju. Uz mirovinski ali i socijalni i zdravstveni sustav trebao bi se riješiti težak položaj naših umirovljenika. Kroz mirovinski sustav možemo neke stvari poboljšati no ne i rješiti problem u cijelosti. Od 2007.g. sve godine staža imamju jednaku vrijednost, ne samo one do 30. Sve penalizacije zaslugom HSU-a su se spustile na 9%. 2010.g. Kosor je podigla penalizaciju na 20 % s time da ih staž osiguranja smanjuje. Ukoliko je mirovina osiguranje za bolest i starost dogovorimo se kao političke stranke ali i udruge koja je to godina starosti kada svaka penalizacija treba prestati.

Nasljeđivanje mirovine iza pokojnih bračnih partnera, što je danas osnovna tema tribine, iza pokojnih bračnih partnera ovisi o više kriterija, zajedničkim godinama života, zajedničkim godinama staža, godinama starosti kad je nastupila smrt jednog partnera, što s udovicama koje nikada nisu radile… Svi ovo podatci moraju se unijeti u aktuarske tablice mirovinskog osiguranja. Borba za ostvarivanje ovih prava moguća je isključivo uz veći broj naših ruku koje će podržati ovakav prijedlog u Hrvatskom saboru. I zadnji problem je što mi nemo nikakve cenzuse osim onih za dopunsko zdravstveno osiguranje. Prihodvni cenzus koji iznosi 1.516,00 kao član obitelji, odnosno kao samac 1.936,00 odlobođen je dopunskog zdravstenog osiguranja. Tad ga plaća država. Mi o socijalnoj pravednosti još uvijek deklarativno govorimo a kad je potebno krenuti na djela svatko razmišlja meni moje a drugom kako bude.

Ono što jako zabrinjava su kretanja na tržištu rada u zadnjih 20 d 25 godina. Od 1990. g. je u mirovinu otišlo oko 750.000 umirovljenika. Od njih ima najniže mirovine 1/3. To govori o potpuno nesređenom tržištu rada oko uplate doprinosa, stečajnih postupaka (kuga) i neuplate doprinosa. Danas značajan broj ljudi mora tražiti dokaze da su radili kod nekog poslodavaca. Kad ne mogu naći dokaz, a imaju to u radnoj knižici, dodjeli im se najniža mirovina. Zakazali su sindikati, poslodavci, država koaj je tolerirala neplaćanje poreza i protuzakonito poslovanje. Več dugo se ali još dugo ćemo se suočavati s posljedicama.

Na kraju, zaključio je s aktivnostima HSU vezao uz ugradnju liftova u višekatne zgrade. 80% sufanincira EU. 10 % mogao bi sufinancirati Grad Zagreb. Ugradnjom lifta povećati ćemo kvalitetu života ponajprije naših starijih sugrađanja ali i vrijednost nekretnne. Moramo djelovati zajedno. Rješavajmo probleme jedan pojedan, a ne 30 odjednom.

Najvljena mirovinska reforma neće donijeti pozitivne pomake nego ubrzanje produljenja radnog vijeka do 67 godina. Pomiče se granica 10 godina ranije. Primjenjivati će se od 2028. Povećanje penalizacije aki mogućnost odlaska u prijevremenu mirovinu tri godine prije a ne kao do sada pet.

Predsjednik BUZ-a Milivoj Špika istaknuo je kao najbitniji stav ujedinjenje. Zašto imamo 16 ili 20 umirovljeničkih stranaka? Radimo zajedno jer je važno da u Saboru imamo 5-10 saborskih zastupnika na 1.200.000 umirovljenika. Ako to ne možemo ne treba nas žaliti. Rješen je prolem Royalovaca, zašto jer baš taj jedan mandat tj jedan glas bio presudan? Zamislimo kada bi naša opcija imala 5, 6, 7 ruku? Možemo realno nešto promjeniti u okviru mogućeg. Danas se u okviru mogućeg ne radi ništa u korist umirovljenika. Zašto sada 2018.g. uvodimo 67 godina starosti a ne kako je planirano 2028.g. kad to nitko od nas ne traži? Uzor nek nam bude Slovenija imaju jednu umirovljeničku stranku i nema većinu problema koje mi imamo.

 

Z A K LJ U Č C I

1. Uključivanje prijedloga o nasljeđivanju dijela mirovine umrlog bračnog/izvan bračnog partnera u novi zakon o mirovinskom osiguranju

2. Pokretanje postupka obeštećenja umirovljenika koji su otišli u mirovinu nakon 31.12.1998 i ukidanje penalizacije nakon određenog protoka vremena zbog kojeg je penalizacija uopće uračunata

3. Objava postupka oporezivanja inozemnih mirovina i njegovo pojašnjenje u javnim medijima u više navrata

IMG-9355 IMG-9362 IMG-9337 IMG-9341 (3) IMG-9339 (1) IMG-9328