PDV NAJVIŠE PLAĆAJU UMIROVLJENICI – SUDBINA PDV-a PRIJE IZBORA, NAKON IZBORA, DANAS…


U predizbornoj kampanji aktualna Vlast obećavala je, njezin premijer ukoliko to izborima postane, kako će smanjiti PDV. 2016. godine najavljivano je smanjenje stope PDV-a već slijedeće godine, dakle 2017., za 1 %. Do kraja mandata najavljivalo se CILJ da PDV bude 23 %.

Nakon teškog projekta Agrokor ponovno se pojavio PDV? PDV svi plaćaju, a relativno u odnosu na dohodak, najviše ga PLAĆAJU ONI KOJI NE ŠTEDE NEGO TROŠE A TO SU UMIROVLJENICI. No nije bilo jamstva da će kao krajnji korisnici potrošači imati koristi od smanjenja PDV-a. Pa onda pitanja koliko smanjenje PDV-a znači izvoznicima (malo ili ništa), pitanje visine i progresivnosti opterećenja rada, radnog zakonodavstva i stanja na tržištu rada opterećenom sve većim nedostatkom radne snage…

HUP oštro istupa protiv premijera jer se povećava teret države a reformi nema.Tada stižemo do najave rasta plaća od 6% svim državnim i javnim službenicima ali PDV ostaje isti kakakv je bio. Zbog najavlljenog povećanja donosi se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednsot (NN br. 106/18) da se propisano smanjenje opće stope PDV-a na 24% koje je trebalo stupiti na snagu ukida. Prema tome, od 1.1.2020. opća stopa PDV-a i nadalje će se obračunavati po stopi od 25%.

Po HUP-u državni proračun je prevelik, preglomazan i preskup za domaće gospodarstvo i treba provesti najavljene reforme kako bi se provela štednja.

Danas .. Hrvatska je i dalje u europskom vrhu po prikupljanju PDV-a, planirano je za ovu godinu iz ovog izvora prikupiti preko 74 milijarde kuna dakle u vrhu smo u udjelu PDV-a u ukupnom BDP-u u Europskoj uniji. Kroz ovaj podatak vidljivo je zapravo koliko je hrvatska ekonomija ovisna o potrošnji i udjelu turizma u gospodarstvu. Porezi i doprinosi u odnosu na PDV najviši su u Franscuskoj 48,4%, Danskoj 45,9%. EU prosjek je 40,3%. Kad govorimo o prikupljenom PDV-u i toršarinama na prvom mjestu je Švedska sa 22,4% a slijedi ju Hrvatska s 20,1%. EU prosjek je 13,6%.

Karakteristično je kako siromašnije zemlje ubiru manje poreznih prihoda od imovine i kapitala, a puno više kod potrošnje, što je kod nas slučaj. Najmanje prihode od poreza na imovinu u dohodak u EU imaju Rumunjska, Hrvatska (6,5%). Prosjek je 13,2%

U izbornoj smo godini. Kakvoj  se sudbin PDV-a sada može nadati?