RAD UMIROVLJENIKA KORISNIKA OBITELJSKIH MIROVINA


Hoće li zabrana rada obiteljskim umirovljenicima/cama biti ukinuta s novim Nacionalnim programom za suzbijanje neprijavljenog rada i Akcijskijskim planom za njegovu provedbu 2020.-2023. godinu?

Neprijavljeni rad akumulira značajan broj štetnih učinaka na radnike, poslodavce i društvo u cjelini. Slijedi nam donošenje Nacionalnog programa za suzbijanje neprijavljenog rada i Akcijskog plana za njegovu provedbu.

Rad bez ugovora o radu, tj. situacije u kojima se radnici uopće ne prijave samo su jedna od varijanti neprijavljenog rada. Oblici neprijevljenog rada mogu biti prijava na pola radnog vremena radnika koji zapravo rade puno radno vrijeme, kao i prijave na puno radno vrijeme, ali uz mininimalne plaće (i isplatu ostatka ‘na ruke’, bez plaćanja poreza, prireza i doprinosa), neisplate prekovremenog ili noćnog rada, nezakonito zapošljavanje stranaca.

Kao poseban problem od siječnja 2014. godine kada je uvedena mogućnost rada umirovljenika/ca na rad do pola radnog vremena, uz zadržavanje pune mirovine, pojavljuje se i dalja zabrana rada obiteljskim umiroveljnicma/cama, koji su uglavnom žene. Ovakva odluka koja ne postoji u većini zemalja EU na žalost iste stavlja u poziciju znatno većeg rizika od siromaštva. Čini se da se status i mogućnost rada ovih umirovljenika neće rješiti niti donošenjem ovog dokumenta.

Neka od pitanja koja bi se regulirala ovim dokumentom su uvođenje definicije samozaposlenosti, kako bi se mogla suzbiti i lažna samozaposlenost, obzirom na to da ona proizvodi niz negativnih učinaka.

Državni inspektorat bi imao nove ovlasti. Nakon provedenog nadzora u kojem se utvrdi neprijavljeni radnik zapisnikom o provedenom nadzoru utvrdio, razdoblje trajanja neprijavljenog rada ili bi se, ako se početak rada ne može nedvojbeno utvrditi, pozvao na zakonsku presumpciju postojanja radnog odnosa. Presumpcija bi bila u duljini trajanja od 3 mjeseca unatrag od provedenog nadzora za prvo utvrđenje neprijavljenog/ih radnika, 6 mjeseci za ponovljeno te u slučaju trećeg utvrđenja neprijavljenog/ih radnika osim 6 mjeseci zakonske presumpcije rada dodatno bi se izrekla mjera zabrane obavljanja djelatnosti.

Reguliralo bi se pitanje ukoliko je radnik prijavljen na puno radno vrijeme, a u inspekciji je zatečen da radi neprijavljen kod drugog poslodavca.

Dokumentom bi se omogućilo formiranje “očevidnika poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad”, te formiranje tzv. “bijele liste” poslodavaca.