TEŠKO JE IZ SVOGA DOMA OTIĆI S TORBOM U RUCI, OSOBITO ONIMA TREĆE ŽIVOTNE DOBI


U danima kada smo se svi našli u vrtlogu bjesomučnog virusa COVID 19 mi, s adresom u Zagrebu i oni koji su se u njemu zadesili, doživjeli smo još jednu nevolju, onu kada priroda eskalira… potres.

Potres nas je istjerao, neke nakon prvog udara, neke nakon drugog, kako je tko stigao, iz naših domova na ulice, livade, dvorišta na hladno jutro posuto pahuljama snijega (baš to jutro).

Ima li veće nevolje, svi na livade a ne smijete blizu nikome na dva metra. Jesmo li mislili na te preporuke? Sada više nije važno jer tko se sada sjeća tko je pored koga stajao to ledeno jutro iščekujući slijedeći udar.

I tako eto potres je iza nas (iako podrhtavamo i jasno strahujemo od ponavljanja jačeg) sa svojim razornim posljedicama. Izgubljen je jedan mladi život i štete su tu koje su još neprocijenjene. Štete na objektima vidljive su izvana ali ima zgrada koje izvana izgledaju uredu ali su iznutra sa znatnim oštećenjima.

Ono što znamo jeste da se mnogi naši sugrađani (mladi i stari) ne mogu vratiti u svoje domove i neće još dugo. Sami neće moći. Arhitekti, urbanisti, povjesničari pokrenuli su inicijativu za hitnim osnivanjem koordinacijskog tijela kako bi se što kvalitetnije obnovile teško oštećene zgrade. Obnova, njezina dinamika, dodatno je otežana činjenicom da se u velikom broju slučajeva radi i o povijesnim zgradama, zaštićenim spomenicima kulture… Dakle treba nam stručna koordinacija.

Ali što sa svakodnevnim životom onih koji su napustili svoje domove? Prognoze o mogućoj skoroj sanaciji dodatno otežava činjenica kako po zakonu pravo na 5% sredstava za sanaciju štete dobijete tek ukoliko je nekretnina nastradala više od 60%. Čemu se nadati? Osobito čemu se nadati kada ste u trećoj životnoj dobi, s niskim mirovinama na ulici?

Da građani su sada na suhom i toplom ali takav život, nije trajno rješenje pa čak ni za neki određeni period. Svatko od njih sada ima pravo na svoj topli dom.

Ministar imovine Banožić je rekao kako država za sada raspolaže s trideset stanova koji mogu biti dodijeljeni obiteljima kojima su u potresu oštećeni domovi.

Što je ponudio Grad Zagreb svojim sugrađanima kao trajnije rješenje od onoga što imaju sada? Koliko je onih starije dobi među onima koji su napustili svoje domove?