ZAGREB – KULA OD KARATA


HSU grada Zagreba izražava iskrenu sućut obitelji i kolegama preminulog vatrogasca Davora Kovačića tijekom intervencije u poplavi koja je pogodila Zagreb.

Zagreb je, ponovno, na udaru vremenskih nepogoda pokazao pravu sliku stanja u kojem se nalazi. Poplavljeno je na stotine objekata. A poplave i s manje kiše česte su pojava na primjer u Klaićevoj bolnici. U nekim objektima razina najnovije poplave bila je u visini i do dva metra. Što se čekalo? Na održavanju podvožnjaka ne radi se dovoljno, slivnici se ne čiste i situacija je zapravo daleko od zadovoljavajuće. Sve su ovo pokazatelji kako se, već više od desetljeća, vodi naš grad. Kolika su sredstva proračunom bila osiguravana pa rebalansirana, dakle ne utrošena za ono što su morala biti? Snosi li itko odgovornost za ovakve posljedice? Hoće li grad odvojiti određena sredstva kako bi se sanirale posljedice ove nepogode? Kako je moguće da se sumnjalo na mogućnost oštećenja cijevi uslijed potresa a da nikakve provjere nije bilo? Sad ipak “sumnju prebacujemo” na ovaj mogući uzrok a ne na jednostavno nemar i trošenje gradskih novaca namjenjenih za ove potrebe na nešto savim drugo?

Potres i njegove posljedice još tek samo čistimo a o sanaciji i da ne govorimo. Donošenje zakona koji je trebao donekle regulirati finacijske procese sanacije kasni a prijedlog o kojem se govori nema značajnijih izmjena od onog o kojem se već razgovaralo za vrijeme ranijeg saziva Sabora.

Gradska skupština je prije ljetne stanke na tematskoj sjednici o potresu prihvatila izvješće gradonačelnika Milana Bandića o poduzetim aktivnostima u pomoći građanima i pravnim subjektima, te saniranju šteta od potresa. Tada je prihvaćen i prijedlog zaključka o pomoći građanima Zagreba kroz dodjelu novčane pomoći ili subvenciju kamata na kredite za obnovu nekretnina oštećenih u potresu.Prijedlog je mogućnost dodjele novčane pomoći vlasnicima nekretnina oštećenih u potresu za kupnju materijala i izvođenje građevinskih radova do 50.000 kuna ili korištenje prava na subvenciju kamata na kredite od dva posto fiksno godišnje za razdoblje od 10 godina.Za tu je mjeru predviđeno oko 15 milijuna kuna, a mogu se prijaviti građani čija je nekretnina oštećena iznad 30 posto njezine vrijednosti. Koliko naših sugrađana će zapravo imati pravo na ova sredstva obzirom na planirani iznos? Ulazimo u zimu s velikim problemima a ozbiljnija riješenja nisu na vidiku. Možda ubrzamo uoči predstojećih lokalnih izbora?